film safari u sarajevu

• Cast & crew
• User reviews

Sarajevo Safari

Among the many dramatic episodes of the siege of Sarajevo in the years 1992 to 1996, the story of a human safari has remained concealed from the public eye. Few people knew that those fighti... Read all Among the many dramatic episodes of the siege of Sarajevo in the years 1992 to 1996, the story of a human safari has remained concealed from the public eye. Few people knew that those fighting the war on the Serbian side were not only the Bosnian Serb Army, volunteers and mercena... Read all Among the many dramatic episodes of the siege of Sarajevo in the years 1992 to 1996, the story of a human safari has remained concealed from the public eye. Few people knew that those fighting the war on the Serbian side were not only the Bosnian Serb Army, volunteers and mercenaries but also a small, clandestine group: wealthy foreigners who paid high fees for the ch... Read all

• 1 User review

More like this

User reviews 1

• Dec 30, 2022
• How long is Sarajevo Safari? Powered by Alexa
• October 27, 2022 (Slovenia)
• See more company credits at IMDbPro

Technical specs

• Runtime 1 hour 15 minutes

Related news

Contribute to this page.

• See more gaps
• Learn more about contributing

More to explore

Recently viewed

• Search the Database
• Watch Films
• Collections
• Library rental
• Slovene Animated Film Association
• Terms of use
• Contact Form

Sarajevo safari

• Documentary Film
• Slovenia , Bosnia and Herzegovina

Organizations

• Archival footage

Extended data

• Filming locations

Contact the editors

Safari: an expedition to observe or hunt animals in their natural habitat.

Among the many dramatic episodes of the siege of Sarajevo in the years 1992 to 1996, the story of a human safari has remained concealed from the public eye. Few people knew that those fighting the war on the Serbian side were not only the Bosnian Serb Army, volunteers and mercenaries but also a small, clandestine group: wealthy foreigners who paid high fees for the chance to shoot at the residents of the city under siege.

Film posters (1)

Gallery (15), credits order, cinematography, sound design, camera department, distribution.

Slovene: To je film z zlobo, ki je ne boste pozabili. Čutili boste izgubo ljudi in sovražili boste, da so lahko ljudje tako okrutni. Če smo pozabili, kako nora je lahko vojna - ta film nas bo na to vedno opominjal.

Technical data

All financial information is obtained from official sources. I.e. producers or organizations which provided the financial support.

Dokumentarni projekt Sarajevski safari je glede na svojo izvirnost in sporočilni potencial vrhunskega pomena za razvoj ustvarjanja slovenskih avdiovizualnih del. S svojo tematiko, razkritjem doslej v javnosti še ne razkrite zgodbe iz časa obleganja Sarajeva, izkazuje velik pomen za uveljavitev slovenske avdiovizualne produkcije doma in v tujini. Ima srednji potencial za razvoj slovenske kulture in slovenskega jezika. Izkazuje zelo visoko izvirnost in inovativnost v rabi medija. O brutalnosti vojne na območju Bosne in Hercegovine ob razpadu nekdanje skupne države je bilo posnetih že veliko dokumentarcev, ki so s te ali one perspektive pričali o popolnem razčlovečenju in izbruhu nedojemljivega sovraštva. Sarajevski safari v to zgodbo prinaša doslej neznano podobo absolutnega zla in razkrije še eno od nepojmljivih zlorab moči: gre za zgodbo o lovcih na ljudi, posameznikih, na videz povsem »vsakdanjih« možeh, tujih bogataših, ki so plačali, da so lahko za lastno zabavo streljali na prebivalce, tudi na otroke in nosečnice, v obkoljenem Sarajevu ... Projekt s svojo vsebinsko zasnovo, dosedanjo raziskavo, pripovednim tokom in nakazanim režijskim pristopom izkazuje visoko utemeljenost za realizacijo. Ocena režiserjevega dosedanjega dela je podana na podlagi priloženih referenc, iz katerih je razvidno, da je njegovo režijsko ustvarjalno delo na avdiovizualnem področju izredno odmevno. Odlična ocena režijskega koncepta je podana na podlagi kvalitete, profesionalnosti izvedbe, raznovrstnosti, izvirnosti, komunikativnosti in aktualnosti pristopa k projektu. Producentovo delo je zelo odmevno tako v mednarodnem prostoru kot pri nas. Z mnogimi igranimi in dokumentarnimi projekti je bil uvrščen na mednarodne in domača filmske festivale, kjer so prejeli številne nagrade. Producentova strokovna in finančna kredibilnost je zelo dobra, kar odraža tudi ocena komisije. Finančni načrt in predračun sta ustrezna. Opazne pa so manjše napake, na primer pri postavki honorar producenta, ki je višji od upravičenih 7 odstotkov od zaprošenega zneska, prav tako tudi pri postavki režijski stroški, kjer je dovoljenih 5 odstotkov od zaprošenega zneska. Temu primerna je tudi naša ocena.

If you need to get in touch, please use the form below. We will be happy to hear from you.

Loading login form...

Sarajevo safari

Celovečerni dokumentarni film Slovenija, 2022, 75'  Režija: Miran Zupanič

Med številnimi dramatičnimi epizodami obleganja Sarajeva v letih od 1992 do 1995 je javnosti ostala prikrita zgodba o safariju na ljudi. Redkim izbrancem je bilo znano, da je pri obleganju Sarajeva na srbski strani poleg Vojske Republike Srbske, prostovoljcev in plačancev delovala še ena, maloštevilna in skrivnostna skupina. To so bili premožni tujci, ki so plačevali visoke zneske, da so smeli streljati na prebivalce obleganega Sarajeva. 

Film daje gledalcu slutiti absolutno zlo, ki se skriva pod maskami človeškosti ter hkrati prinaša uvid v usode tistih, ki so jim krogle ostrostrelcev za vedno spremenile življenje. Skupaj z njihovim trpljenjem približa gledalcu tudi njihovo modrost in moč volje do življenja. Miran Zupanič

Med ljudmi krožijo govorice o različnih temah, a diskurz se spremeni, ko nekdo odpre določeno temo v javnem prostoru. Potem ne gre več za govorice, ampak za javno razpravo. Očitno se je to zgodilo tudi s fenomenom lova na ljudi v Sarajevu. S pričevanji, ki jih vsebuje film, zlasti dveh oseb, ki sta bili v osebnem stiku s tem pojavom, smo odstrli zaveso in zdaj vsak dan srečujem ljudi, ki mi pripovedujejo, da so za safari že slišali. Miran Zupanič

MIRAN ZUPANIČ Miran Zupanič (1961) je zaključil študij prava in filmske režije na ljubljanski univerzi. V dokumentarnih filmih se osredotoča na usode posameznikov v prelomnih zgodovinskih trenutkih: Tek za življenje (1990) je bil prvi slovenski dokumentarec o Golem otoku, najhujšem političnem zaporu nekdanje Jugoslavije; Oči Bosne (1993) je bil posnet med krvavo vojno v Bosni in Hercegovini; Kocbek, pesnik v pogrezu zgodovine (2004) obravnava življenjsko pot pesnika in duhovnega revolucionarja Edvarda Kocbeka; Aufbiks! (2006) v igrano-dokumentarni obliki rekonstruira nacionalne boje med Slovenci in Nemci v Celju na prehodu iz 19. v 20. stoletje; Otroci s Petrička (2007) temelji na intervjujih s potomci domnevnih ali resničnih sodelavcev nacistov, ki so jih jugoslovanske oblasti po koncu druge svetovne vojne usmrtile, njihove otroke pa zaprle v taborišče Petriček; Moj prijatelj Mujo (2012) je film o Muji Turajliću, ki je v eksploziji mine izgubil obe roki, a z neuklonljivo življenjsko močjo obdeluje zemljo in skrbi za družino; Poj mi pesem (2018) je celovit portret glasbenika Vlada Kreslina in njegovega raznovrstnega občinstva; Sarajevo safari (2022) razkriva javnosti prej neznano zgodbo o tujcih, ki so plačevali za to, da so smeli streljati na prebivalce obleganega Sarajeva. Miran Zupanič piše scenarije in režira tudi igrane filme: Operacija Cartier (1991), Radio.doc (1995), Barabe! (2001), Igra s pari (2009), Zmaga ali kako je Maks Bikec zasukal kolo zgodovine (2011). Od leta 1997 poučuje filmsko režijo na Akademiji za gledališče, radio, film in televizijo Univerze v Ljubljani.

Kosovelova dvorana

5,00 EUR * * EUR za mlajše od 25 in starejše od 65 let ter upokojence, za sedeže najnižje cenovne kategorije

Scenarij: Miran Zupanič Snemalci: Božo Zadravec, Maksimiljan Sušnik, Miran Zupanič  Montažerja: Jaka Kovačič, Miran Zupanič  Skladatelj: Tilen Slakan 

Nastopajo: Stana Ćišić, Samir Ćišić, Faruk Šabanović, Edin Subašić  Produkcija: Arsmedia 

Praznični program

Izgubljeni kralj (The Lost King)

• Naslednji dogodek

Bodite med prvimi ...

....  ki boste izvedeli, katere koncerte, predavanja, gledališka in plesna gostovanja in drugo pripravljamo v Cankarjevem domu,

Spletna trgovina izdelkov

Skrbno izbrano ponudba različnih izdelkov in spominkov, ki so nastali v sodelovanju z različnimi slovenskimi oblikovalci ali so plod dela oblikovalskega tima Cankarjevega doma.  

Kultura vsak teden pri vas

Prijavite se na

E-novice cankarjevega doma

Novosti programa, napovedi, zgodbe in zakulisja in druge zanimivosti vsak teden v vašem e-poštnem nabiralniku.

O Cankarjevem domu

Združenja, partnerji, pokrovitelji in darovalci

Katalog informacij javnega značaja

Politika varovanja osebnih podatkov 

Zaščita prijaviteljev

Dostop osebam s posebnimi potrebami  

Prosta delovna mesta

Medijsko središče

Izjava o dostopnosti spletnih vsebin CD  

Bodite med prvimi, ki boste izvedeli, katere koncerte, predavanja, gledališka in plesna gostovanja in drugo pripravljamo v Cankarjevem domu.

Prijavite se

Pogoji uporabe spletne strani

Ustanovitelj in glavni sofinancer kulturno-umetniškega programa Cankarjevega doma

© Cankarjev dom

Piškotki    Produkcija ENKI

• RTV-prispevek
• Kontakti in informacije
• Oglaševanje

Ni obvestil.

Obvestila so izklopljena . Vklopi .

• Zabava in slog
• Posebna izdaja

Ni najdenih zadetkov.

Rezultati iskanja

• Gospodarstvo
• Lokalne novice
• Črna kronika
• Znanost in tehnologija
• Slovenci za mejo
• Vojna v Ukrajini
• Evropska unija
• S. in J. Amerika
• Bližnji vzhod
• Azija z Oceanijo
• Zimski športi
• Kolesarstvo
• Preostali športi
• Športni SOS
• Vizualna umetnost
• Arhitektura in oblikovanje
• Ture avanture
• Zanimivosti
• Lepota bivanja
• Avtomobilnost
• MMC Podrobno
• Avtoportret
• Burna dvajseta
• Kalejdoskop
• V imenu narave
• Zaključeni projekti
• Dokumentarci
• Radio Maribor
• Radio Koper
• Radio Capodistria
• Stanje na cestah
• Snežne razmere
• Satelit in radarska slika padavin
• Temperature morja in jezer
• Moja generacija

V Sarajevu premiera Zupaničevega filma Safari Sarajevo, pretresljive zgodbe o lovu na ljudi

Dokumentarni film Mirana Zupaniča Sarajevo Safari govori o nepredstavljivem, o tem, da naj bi bogati tujci z zahoda prihajali prek Beograda in Pal in s pomočjo pripadnikov vojske Republike Srbske morili prebivalce Sarajeva.

Film z naslovom Safari Sarajevo režiserja in scenarista Mirana Zupaniča, ki pripoveduje o tem, da so med obleganjem tega mesta na ostrostrelske položaje vojske Republike Srbske prihajali tujci in plačevali za to, da so lahko streljali ujete prebivalce Sarajeva, so v soboto premierno prikazali na festivalu dokumentarnega filma v Sarajevu.

Film o lovu na ljudi, o nepredstavljivi sprevrženosti "lovcev" in vseh, ki so pri tem početju sodelovali in ga organizirali, je ogromno prahu dvignil že pred premiero.

Slovenska predpremiera filma bo v soboto, 17. 9. 2022, ob 21.00, v Lutkovnem gledališču Maribor v okviru 11. izvedbe mednarodnega festivala dokumentarnega filma Dokudoc.

Bogati tujci naj bi s pomočjo pripadnikov vojske Republike Srbske morili prebivalce Sarajeva za zabavo, zaradi adrenalina. Filma ne bi bilo brez vztrajnosti producenta Francija Zajca, ki se je lotil tudi iskanja prič.

"Ne da to ni normalno, to je nepredstavljivo. Tudi če bi bilo res, ne bomo našli človeka, ki bi bil o tem pripravljen govoriti: če je to počel, se bo sam izdal, tisti, ki so pa kakor koli sodelovali, pa jih je verjetno strah. Pa je Zajc rekel: 'Jaz tega človeka že imam.' In tako se je začelo, " je povedal Zupanič.

Ključni pričevalec je Slovenec, njegova identiteta je prikrita, med vojno pa je sodeloval s tujimi obveščevalnimi službami.

Edin Subašič je bil obveščevalec iz Bosne in Hercegovine, ki je na zgodbo o tujcih, v njegovem primeru Italijanih, ki naj bi prihajali na lov, naletel pri zaslišanju ujetega srbskega prostovoljca. "V nekaj dneh, kolikor traja medijska kampanja za film in proti njemu, se je oglasilo več ljudi, ki o tej temi nekaj vedo. Nekakšna agresivna retorika proti temu filmu se je izkazala za najboljšo reklamo, " je povedal Subašič.

Na srbski strani zanikanje, očitanje protisrbskih laži, napoved tožb, osebna obračunavanja z režiserjem in preostalo ekipo – še preden je kdor koli film sploh videl.

"Ni njegovo delo delo tožilstva, policije in drugih. Odprl je resne teme, vprašanje je, ali bo kdo zdaj kopal naprej. Zanimivo pa je, da ko zdaj govorimo s tujimi novinarji, ki so bili tu med vojno, pravijo, da so za to slišali, a takrat o tem ni hotel govoriti nihče," je dejal direktor festivala Edhem Fočo.

"Take zgodbe ni lahko ne začeti, ne delati, ne živeti, se je pa tudi ne sme pozabiti," je dejal Zupanič.

Kot še pravi, to ni protisrbski ali probošnjaški film, ampak film o Sarajevu in njegovih prebivalcih, zato je pomembno, da se je premiera zgodila v Sarajevu, razprodana je bila tudi dodatna nedeljska projekcija.

Zadnje iz sekcije

Na Festivalu neodvisnega filma so nagradili Borbike

V tekmovalnem programu je bilo letos 19 kratkih filmov in celovečerni film

Državljanska vojna

Mojster blockbusterja operira s prijemi blockbusterjev

Igralska zasedba Čarovnice iz Blaira zahteva pošteno plačilo za kult, ki so ga pomagali zgraditi

V času nastanka filma kot popolni amaterji niso bili v sindikatu

Gorica bogatejša za doprsni kip Darka Bratine

Pred odkritjem tudi posvet Kriza demokracije in vojne

Nekoč v Posočju – novi film Eme Kugler se poglobi v ljudsko izročilo o starovercih

Premiera filma se je odvila v Filmskem gledališču Idrija

Film in TV Nesojeni "zadnji film": Quentin Tarantino naredil križ čez Filmskega kritika

"Premislil si je"

Film in TV Labodji spev festivala Kurja polt: "Po desetih letih je en človek premalo"

"Žanrski festivali so Klaus Kinski med filmskimi festivali," v slovo sporoča Maša Peče

Film in TV Martin Scorsese od mrtvih obuja film o Franku Sinatri: njegova prva izbira (spet) DiCaprio

Je končno našel kompromis s Tino Sinatra?

Film in TV Na Festivalu neodvisnega filma jagodni izbor slovenske neodvisne produkcije

Komentarji (0).

Komentarji so trenutno privzeto izklopljeni. V nastavitvah si jih lahko omogočite. Za prikaz možnosti nastavitev kliknite na ikono vašega profila v zgornjem desnem kotu zaslona. Prikaži komentarje

RTV Slovenija

Časovno obdobje po meri.

Prijavite se na e-novice

Neveljaven email naslov

Filmska in video produkcija

• Celovečerni filmi
• Dokumentarni filmi
• Kratki filmi
• V produkciji

SARAJEVO SAFARI

Žanr: celovečerni dokumentarni film Dolžina:  75  min Leto: 2022 Scenarij: Miran Zupanič Režija: Miran Zupanič Sodelovali so: Stana Ćišić, Samir Ćišić, Faruk Šabanović, Edin Subašić Povezava: www.film-center.si Slike, video: ftp://ftp.arsmedia.si  (uporabniško ime: arsmedia-press, geslo: Arsmedia). Dostop do FTP-ja je mogoč  s podobnimi programi kot je FileZilla, CyberDuck…

Safari: odprava, katere namen je opazovanje ali lov živali v njihovem naravnem okolju.

Med mnogimi dramatičnimi epizodami obleganja Sarajeva v letih 1992 do 1996, je javnosti ostala prikrita zgodba o safariju na ljudi. Redkim izbrancem je bilo znano, da je pri obleganju Sarajeva na srbski strani poleg Vojske Republike Srbske, prostovoljcev in plačancev delovala še ena, maloštevilna in skrivnostna skupina. To so bili premožni tujci, ki so plačevali visoke zneske, da so smeli streljati na prebivalce obleganega Sarajeva.

IZJAVA REŽISERJA

»Film daje gledalcu slutiti absolutno zlo, ki se skriva pod maskami človeškosti ter hkrati prinaša uvid v usode tistih, ki so jim krogle ostrostrelcev za vedno spremenile življenje. Skupaj z njihovim trpljenjem približa gledalcu tudi njihovo modrost in moč volje do življenja.«

PREMIERA NA FESTIVALU  “AJB DOC SARAJEVO”, 10. 9. 2022

Foto: AJB DOC

Scenarij:  Miran Zupanič Režija: Miran Zupanič Snemalci:  Božo Zadravec, Maksimiljan Sušnik, Miran Zupanič Montažerja:  Jaka Kovačič, Miran Zupanič Skladatelj: Tilen Slakan Oblikovalec zvoka: Boštjan Kačičnik Producenta:  Franci Zajc, Boštjan Ikovic

SODELOVALI SO

Stana Ćišić Samir Ćišić Faruk Šabanović Edin Subašić

MIRAN ZUPANIČ

Miran Zupanič (1961) je zaključil študij prava in filmske režije na ljubljanski univerzi. V dokumentarnih filmih se osredotoča na usode posameznikov v prelomnih zgodovinskih trenutkih: Tek za življenje (1990) je bil prvi slovenski dokumentarec o Golem otoku, najtežjem političnem zaporu nekdanje Jugoslavije. Oči Bosne (1993) so bile posnete med krvavo vojno v Bosni in Hercegovini. Kocbek, pesnik v pogrezu zgodovine (2004) obravnava življenjsko pot pesnika in duhovnega revolucionarja Edvarda Kocbeka. Aufbiks! (2006) v igrano-dokumentarni formi rekonstruira nacionalne boje med Slovenci in Nemci v Celju na prehodu iz 19. v 20. stoletje. Otroci s Petrička (2007) temeljijo na intervjujih s potomci domnevnih ali dejanskih sodelavcev nacistov, ki so jih jugoslovanske oblasti po koncu 2. svetovne vojne usmrtile, njihove otroke pa zaprle v taborišče Petriček. Moj prijatelj Mujo (2012) je film o Muji Turajliću, ki je v eksploziji mine izgubil obe roki, a z neuklonljivo življenjsko močjo obdeluje zemljo in skrbi za družino. Dokumentarec Poj mi pesem (2018) je kompleksen portret glasbenika Vlada Kreslina in njegovih raznolikih publik. Dokumentarni film Sarajevo safari (2022) razkriva javnosti prej neznano zgodbo o tujcih, ki so plačevali za to, da so smeli streljati na prebivalce obleganega Sarajeva. Miran Zupanič piše scenarije in režira tudi igrane filme: Operacija Cartier (1991), Radio.doc (1995), Barabe! (2001), Igra s pari (2009), Zmaga, ali kako je Maks Bikec zasukal kolo zgodovine (2011). Od leta 1997 poučuje filmsko režijo na Akademiji za gledališče, radio, film in televizijo Univerze v Ljubljani.

KRATKA FILMOGRAFIJA IN NAGRADE

1990 Tek za življenje, režija, dokumentarni film 1991 Operacija Cartier, režija, televizijski igrani film – Nagrada občinstva na Maratonu slovenskega filma v Portorožu 1991 – Nagradi združenja evropskih televizijskih  postaj Circom Regional Grand Prix Fiction 1992 in Circom  Regional Award for Best Direction 1992 1993 Oči Bosne, režija, dokumentarni -Bronasta nagrada Metoda Badjure, 1993 1995 Radio.doc, scenarij in režija, televizijski igrani film – Prva nagrada na scenarističnem natečaju za televizijsko dramo Sveta RTV Slovenija 1993 – Zlata nagrada Metoda Badjure, 1995 2001 Barabe!, scenarij in režija, igrani film – Vesna za najboljšo kamero 2001 – Vesna za najboljšo kostumografijo 2001 – Nagrada Stopov obetaven igralec 2004 Kocbek, pesnik v pogrezu zgodovine, režija, dokumentarni film -Viktor za najboljšo televizijsko dokumentarno oddajo v letu 2004 2006 Aufbiks!, režija, igrano-dokumentarni film 2007 Made in Slovenia, scenarij in režija, kratki igrani film, 2007 Otroci s Petrička, scenarij in režija, režija, dokumentarni film – Vesna za najboljši celovečerni film 2007 – Vesna za najboljšo montažo 2007 – Vesna za najboljšo glasbo 2007 – Viktor za najboljšo televizijsko dokumentarno oddajo v letu 2007 – Druga nagrada publike v kategoriji dokumentarnega filma na Trieste Film Festival, 2008 – »Erasmus EuroMedia Seal« združenja »European Society for Education and Communication«, Dunaj, Avstrija, 2008 – »Erasmus EuroMedia Award 2008« združenja »European Society for Education and Communication«, Dunaj, Avstrija, 2008 – Nagrada Prešernovega sklada 2009 2009 Igra s pari, režija, televizijski igrani film -Vesna za najboljšo glavno žensko vlogo 2009 2011 Zmaga ali kako je Maks Bikec zasukal kolo zgodovine, scenarij in režija, televizijski igrani film -Nagrada na javnem anonimnem natečaju za izvirno televizijsko dramo in televizijski film RTV Slovenija, 2010 2012 Moj prijatelj Mujo, scenarij in režija, dokumentarni film 2018 Poj mi pesem, scenarij in režija, celovečerni dokumentarni film 2020 Imeti svoj glas, režija, dokumentarni film 2022 Sarajevo safari, scenarij in režija, celovečerni dokumentarni film

KOPRODUCENTI

Aljazeera Balkans

Iridium film

Slovenski filmski center

TEHNIČNI PODATKI

Format: DCP, 1:1,85; 25/fps, color

Zvok: DCP 5.1

FESTIVALI IN NAGRADE

• 5.AJB DOC Festival Sarajevo, september 2022 • Mednarodni filmski festival dokumentarnega filma DOKUDOC 2022, Maribor; september 2022 – DOKUDOC izbrani celovečerec 2022; • 25.Festival slovenskega filma, oktober 2022, Portorož; • 25.mednarodni Crime in Punischment film festival, november 2022, Istanbul;

Vesolje med nami

Nekoč so bili ljudje

Poj mi pesem

JUGOSLAVIJA, MOJA DEŽELA

Sukanje niti modernih umetnikov

NAVIGARE NECESSE EST

Komedija solz

Do vrha in nazaj

Živeti kamen

Made in Slovenia

Rezina življenja

Družinski film / Rodinný film

Moj sin, seksualni manijak

Sirota s čudežnim glasom

Geopark Karavanke

Na koncu Tržaške

7 znakov, da vam primanjkuje vitamina B12

Super nasveti, kako porabiti ostanke

Zvezdnica ni več taka! Danes je mnogi ne prepoznajo

Luka Dončić je pravo čudo, kaj takega ni uspelo še nobenemu Evropejcu

Paris Hilton končno pokazala svojo drugorojenko

Razkrili znesek, ki sta ga Jelena in Novak Đoković odštela za obleki

Koliko denarja v resnici pomagajo prihraniti LED žarnice?

Tako boste pripravili odlične štruklje, primerne za kosilo ali posladek

Sarajevo safari: Sarajevo safari: 'Film, ki odpira več vprašanj, kot da odgovorov'

SORODNI ČLANKI

Sarajevo Safari sproža vihar čustev

Sarajevska županja dopolnila kazensko prijavo v primeru 'lova' na civiliste v Sarajevu

Županja Sarajeva po filmu Sarajevo safari napovedala kazenske ovadbe

KOMENTARJI (97)

Šokantan dokumentarac: Bogataši su plaćali da snajperima u Sarajevu ubijaju djecu

ZAMISLITE da imate toliko novca da možete učiniti bilo što. Odletjeti s Elonom Muskom na Mars, plivati s orkama ili otrčati s Messijem do nekog bolesnog dječaka na onkološkom odjelu bolnice. Ali ne. Od svih mogućnosti da osjetite navalu adrenalina ili emocija, izaberete doći u zemlju u kojoj bjesni rat. Date brdo love da legnete pored snajperista koji nišani ljude u opkoljenom gradu i pucate u ženu koja nosi kanister s vodom. Ili doplatite više ako joj uspijete pogoditi dijete dok ga drži za ruku.

Dokumentarni film Sarajevo safari, čiji je autor profesor s ljubljanske Akademije za kazalište, film i televiziju Miran Zupanič, dio je programa AJB DOC-a i donosi svjedočenje Slovenca skrivenog identiteta. Zamračenog lica, ali ne i moduliranog glasa, muškarac govori kako je 90-ih svjedočio organizaciji ljudskog safarija, neke vrste morbidne razonode za ekscentrične bogataše, mahom Amerikance, Talijane i Ruse, koji su helikopterom iz Beograda redovito dolazili na Pale, a zatim i u snajperska gnijezda na područjima Sarajeva pod kontrolom Srba. Snajperist bi potom ustao, a bogataš bi legao na njegovo mjesto i naslonio oko na optički nišan.

Iz polumraka streljane svjedok govori da je bio basnoslovno plaćen, ali i da su se safari tarife povećavale ako bi snajperist uspio pogoditi dijete. Ciljalo se, kaže, u prsa jer su tako šanse za pogodak najveće, a šanse za preživljavanje pokretne mete najmanje. Scoutali su baš njega za ovaj posao jer (po riječima "poslodavca") to ne bi mogao raditi nijedan Hrvat ni Srbin. Toj nekoj agenciji u Austriji trebao je baš on jer je u Jugoslaviji radio kao obavještajac pa je zbog svojih poznanstava mogao obavljati neku vrstu posredništva bogatoj klijenteli, koja je predstavljala novu vrstu ubojica, onih koji plaćaju da bi ubijali.

Oko 35 puta doletio u Bosnu avionom UN-a

Slovenac tvrdi da je dobio novinarsku akreditaciju, ali od koga je dobivao novac - ne znamo, kao ni tko su ljudi iz velike mreže morbidnog zločina. Kada je i sam potražio odgovore od svog poslodavca, oni su mu rekli da se radi o "zanimljivim stvarima". A da jest zanimljivo, pokazuje njegova tvrdnja da je za vrijeme rata 35 puta u Bosnu došao avionom UN-a. S klijentima nije ostvarivao neku posebnu komunikaciju, ali je primjećivao da su dolazili s izuzetno jakim adrenalinskim nabojem i da su na sebi imali vrhunsku lovačku opremu.

E sad, opet malo zamišljajte. Zamislite da ste na egzistencijalnom dnu i da nemate ni vode ni hrane, da topite snijeg kako biste se okupali pa nakon kupanja tom istom vodom ispirete toalet. Godina je '93. i dnevno vas zasipaju stotine granata i metaka. Stojite u redu da dobijete nejestivo smeće u konzervama humanitarne pomoći (koja je također stizala avionima UN-a) pa vas jedan takav bogati psihopat nanišani s brda.

No pozabavimo se filmom koji, istina, nadilazi standardne kinematografske obrasce zbog toga što traumatizira i dovodi gledatelja u situaciju da prisustvuje nekoj vrsti snuffa. Redatelj Zupanič je u ratu boravio u Sarajevu snimajući dokumentarac pa su autentične snimke iz tog razdoblja iskorištene u njegovom novom filmu. Od producenta Francija Zajca 2019. godine čuo je za Sarajevski safari i preko njegovog poznanstva došao u kontakt sa svjedokom. Odlučio je ovu priču iskoristiti za film i zaštititi identitet svjedoka.

Snimke pokazuju "grad posljednjih stvari". Jedan djedica cjepka ostatke panja u parku kako bi imao nešto za ogrjev, zatim vidimo tijela ubijenih ljudi u lokvama krvi, koje sugrađani stavljaju u prtljažnik Golfa 2 i voze u mrtvačnicu. Roditelji jednogodišnje bebe pogođene snajperom govore o gubitku djeteta, a u filmu je svjedočenje Faruka Šabanovića, autora filma Ptice kao mi, koji je u ratu pogođen snajperom u kralježnicu te je tako ostao paraliziran.

Danas postoji ogroman problem dokumentarnog filma jer se pod ovaj žanr podvodi baš sve što sadrži samo nekoliko snimki stvarnosti. Često se brka s televizijskom reportažom i autori često zaborave na činjenicu da su dokumentarci filmski tretman stvarnosti i da (barem na razini montaže) mora postojati intervencija koja će omogućiti da cjelina funkcionira prema zakonima dramaturgije.

Namjera ovog filma je proizvesti šok

Filmu Sarajevo safari nedostaje puno toga što će u gledatelju proizvesti nešto više od stanja šoka. Druga strana priče provlači se poput fantoma. Sve može biti, a ne mora. Činjenice imaju domet trača. Pored skrivenog Slovenca, u filmu o safariju govori obavještajac Armije BiH Edin Subašić, koji je za neobičnu praksu stranaca doznao od zarobljenog srpskog vojnika.

Okrutno, perverzno, necenzurirano, ali provocira niz pitanja. Koje su bili pravi razmjeri rata u bivšoj Jugoslaviji? Jesu li alarmi prema institucijama trebali biti bolji izbor od snimanja filma? Ili, ako je film snažnije sredstvo za odjek ove priče, nije li trebalo ipak dati malo više? Svjedok figurira u filmu poput duha, zaštićen je prema sporazumu koji ima s producentom filma, a najveća ironija ove priče bila bi da je za sudjelovanje u filmu dobio honorar.

Senzacionalizam ove priče pokazuje poražavajuću činjenicu da je ubijanje snajperom kao ratna strategija raznošenja mozga civila danas samo informacija, a ubijanje iz zadovoljstva bizarni čin koji će emocionalno i politički uzburkati regiju. Ljudima koji su se našli na nišanu bilo je svejedno gađa li ih netko zbog orgazma ili političkih uvjerenja. Kad te pogode, svejedno je. Preživjeli Sarajlije danas za sebe duhovito tvrde da su promašeni ljudi, ali ne zato što su besciljni, nego zato što ih je promašio snajper. Humor i filmovi o ratu postali su najbolji bosanski izvozni proizvod. Ratom su se bavili Angelina Jolie i Michael Winterbottom, a Oscar i njegove nominacije stizali su isključivo bosanskim ratnim filmovima.

Da se svijet nalazi u ogromnom moralnom problemu, svjedoči i Eastwoodov hit American Sniper, u kojem Bradley Cooper glumi Chrisa Kylea, "najuspješnijeg" američkog snajperista u Iraku, sa 160 potvrđenih ubojstava civila i vojnika.

Na obroncima grada bio je i Vučić

Sarajevom su za vrijeme rata ordinirali razni adrenalinski ovisnici. Na obroncima grada bio je i Aleksandar Vučić, dok je pjesnik Eduard Limonov odande besplatno pucao po gradu pred kamerama BBC-ja. Možda je najpoznatija priča o francuskom novinaru Paulu Merchandu, koji je Alejom snajpera (glavnom i najdužom prometnicom u gradu gdje se vozilo luđački jer su šanse za pogodak bile najveće), vozio automobil na kojem je pisalo "Ne pucaj. Ne troši metke. Ja sam besmrtan" i iz kojeg su treštali taktovi pjesme Sympathy For the Devil Rolling Stonesa. Svoja iskustva je iznio u knjizi, koju je nazvao po pjesmi, napisavši kako voli mrtvačnice gradova koji su u ratu. Nešto kasnije objesio se u jednom pariškom stanu. O tome je prije dvije godine snimljen igrani film.

Ako želiš nekoga uništiti, samo mu daj puno više novca nego što je ikad imao. Statistika rađena na uzorku onih koji su dobili glavne zgoditke na lotu pokazuje da većina njih završi u bankrotu, a mnogi nesretni, u bijedi i napušteni od prijatelja i obitelji. Ako niste umorni od zamišljanja, zamislite sada koliko novca je potrebno da se psihopatologija želje za ljudskim safarijem probudi u ljudima.

Pročitajte još

Helen Mirren, Pierce Brosnan i Ben Kingsley glume u adaptaciji hvaljenog krimića

Netflix je objavio službeni trailer za znanstvenofantastični triler s J.Lo

Anne Hathaway prisjetila se odvratne audicije na kojoj je morala poljubiti 10 kolega

Jennifer Lawrence je za svoju prvu glavnu ulogu u filmu bila nominirana za Oscara

Je li Scoop uspio vjerno dočarati priču o intervjuu s princom Andrewom?

John Travolta ovom je gestom toliko impresionirao Tarantina da mu je dao glavnu ulogu

Francuska redateljica otkrila kako je bilo raditi s Johnnyjem Deppom

Koscenarist Rebel Moona otkrio da Zack Snyder želi snimiti više od tri filma

Prije Fallouta Purnell je glumila u adaptaciji videoigre koja ima 100 posto na RT-u

Dina Dennisa Villeneuvea najbolja je adaptacija romana koju trenutno možemo dobiti

Brian Cox vjeruje da je Joaquin Phoenix kriv za propast Napoleona

Zašto Netflix otkazuje serije koje volimo?

Trailer za novu Netflixovu seriju pregledan je više od milijun puta u četiri dana

Drew Barrymore kaže da je otišla predaleko tijekom snimanja filma Never Been Kissed

John Travolta i Nicolas Cage glumit će u nastavku kultnog trilera iz 90-ih

Christopher Nolan kaže da je ovaj film "gotovo savršen"

Izašao je prvi trailer za Deadpool & Wolverine, ljudi oduševljeni: "Jedva čekam"

Jesse Eisenberg otkrio koji su mu omiljeni filmovi, u dva filma je imao glavnu ulogu

Kim Kardashian i Emma Roberts rade na seriji koja će se prikazivati na Netflixu

U kina uskoro dolazi napeti akcijski triler s Jennifer Hudson i Millom Jovovich

Ljudi se slažu da je ovaj klasik najpotresniji film koji su ikad gledali

Objavljen je trailer za novi triler M. Nighta Shyamalana, svi komentiraju istu stvar

Zendaya je otkrila kako je Serena Williams reagirala na njezin film o tenisu

Psihološki triler s Bruceom Willisom šesti je najgledaniji film na Netflixu

Netflixov novi dokumentarac našao se u središtu kontroverze, evo i zašto

Kit Harington više ne želi glumiti heroje, u novom filmu utjelovio je zlikovca

Furiosa ima akcijsku scenu koja se snimala 78 dana i na kojoj je radilo 200 kaskadera

Kultni film s Hugom Weavingom dobiva prvi nastavak, vraća se originalna postava

Ubojstvo svećenika, obiteljsko nasilje... Ovako to izgleda kada Hrvati pišu krimiće

Evo zašto je Jack Nicholson uhićen na premijeri filma 1968.

Preskoči linkove

Sarajevo safari: reditelj očekuje otvaranje vojnog arhiva o snajperskim turistima.

Reditelj ‘Sarajevo Safarija’ priča o nastanku filma, ali i vjerodostojnosti svjedoka koji govore o bogatim strancima koji su plaćali da pucaju sa položaja iznad Sarajeva te reakcijama javnosti.

Film Sarajevo Safari je prikazan u više od 20 gradova u Sloveniji. Distribucija filma je počela u Ljubljani krajem oktobra prošle godine i još traje. Od Portoroža do Murske Sobote, od Tolmina do Krškog film je u slovenskim kinima vidjelo više od 4.000 gledalaca, što je brojka za dokumentarac iznenađujuće velika, jer dokumentarni filmovi u kinodvoranama inače imaju prilično malo publike.

Film su od slovenske produkcijske kuće Asmedia, koja je u koprodukciji sa Al Jazeera Balkans producirala Sarajevo Safari , otkupile slovenska POP TV i talijanski RAI.

Tokom nedavne projekcije filma u Sežani u publici je vladao tajac, a muk je uslijedio i kad su svjetla u kinodvorani uključena.

U razgovoru sa publikom, reditelj Miran Zupanič je govorio o nastanku filma, vjerodostojnosti svjedoka koji govore o bogatim strancima koji su plaćali da pucaju sa položaja iznad Sarajeva, reakcijama publike, javnosti, medija…

Njegov generalni utisak je da je slovenska publika potresena svjedočenjima i arhivskim snimkama, te da je siguran kako ima bezbroj intimnih reakcija u publici.

Do sada je u Sloveniji bio prisutan na barem 20 projekcija i razgovora nakon prikazivanja filma.

“Niti jednom nisam osjetio negativne reakcije. Možda je bilo nešto tako kod pojedinaca, ali su oni to zadržali za sebe. I reakcije medija su u glavnom pozitivne, kod nekoliko novinara se osjećala određena skepsa u smislu da smo trebali iznijeti konkretnije dokaze. Moj odgovor je jednostavan: u filmu su svi dokazi koji su nam bili dostupni, osim svjedočenja američkog marinca Johna Jordana iz 2007. godine pred Haškim tribunalom za kojeg u vrijeme snimanja filma nismo znali. Na stranici Suda pod oznakom tourist shooters , burgermeisters i Beirut , možete pročitati Jordanove izjave i usporediti ih sa izjavama svjedoka iz filma”, pojašnjava Zupanič.

U razgovoru sa publikom u Sežani pojasnio je da John Jordan, američki marinac, bio tokom rata u Sarajevu gdje je kao dobrovoljni vatrogasac formirao dobrovoljnu vatrogasnu brigadu pod zastavom UN-a, i da je imao pristup kompletnom području Sarajeva, dakle i tzv. srpskim položajima.

U kontekstu Sarajevo Safarija , Jordan je, nakon Edina Subašića, drugi svjedok koji govori o turističkim strijelcima (snajperistima). U iskazu pred Haškim tribunalom u februaru 2007. godine Jordan je rekao da mu je fenomen turističkih strijelaca poznat iz Bejruta. Njegovo svjedočenje je otkriveno nakon prikazivanja filma Sarajevo Safari .

Opasnost da ‘Homo sapiens’ sebe uništi?

S obzirom da je u Sloveniji zaposlen veliki broj ljudi iz Bosne i Hercegovine i Srbije, na pitanje da li je bilo reakcije pripadnika “suprotnih strana”, onih na koje se pucalo iz snajpera i onih koji su bili na položajima oko Sarajeva sa kojih su snajperisti pucali, Zupanič odgovara negacijom.

“Ne, nikakvih reakcija koje bi došle do mene nije bilo jer su ljudi dovoljno razumni da shvate da to nije film protiv jedne ili druge nacije, već film o zlu koje ljudi nanose ljudima”, kazao je.

Komentirajući angažiranost filma, poruke, razmišljanja o ljudskoj psihi, pitanjima o ljudskosti i neljudskosti, ali i da se Sarajevo Safari (ne)dogodi negdje drugdje, Zupanič kaže kako za njega film, između ostalih, otvara i pitanje da li je agresivnost suštinska i neodvojiva osobina ljudskog roda.

“Ako je to tako, onda postoji realna mogućnost da Homo sapiens samoga sebe ili uništi ili baci u neko novo varvarstvo”, upozorava Zupanič.

Faruk Šabanović u filmu kaže da je ljudima mir dosadan, nego traže, žele nered, rat… I lovci na ljudske glave, kako kaže Edin Subašić, došli su u Sarajevo iz obijesti, nakon što su sve probali, trebao im je safari na ljude?

Snimajući film, Zupanič se stalno pitao što je u glavama ljudi koji plaćaju da ubiju civila s kojim zapravo nemaju nikakav odnos. Dakle, što se događa u glavi čovjeka koji plaća da iz zabave ubija nedužne ljude, uključujući i djecu.

Reditelj je govorio i o svom odnosu prema ljudima s kojima je razgovarao tokom snimanja. Tražio je iskrenost i našao je, a pritom se mnogo puta zgrozio nad današnjim svijetom.

Počeo je u sebi shvaćati da je naša civilizacija ušla u slijepu ulicu zbog destruktivnih djelovanja, agresije i nasilja odakle se neće lako vratiti. Stoga film Sarajevo Safari može poslužiti i kao svojevrsni podsjetnik na prošlost te na što su ljudi sposobni.

‘Faruk, Stana i Samir su ljudi izvanrednog digniteta’

U jednom od komentara iz publike rečeno je kako su svjedoci koji u filmu govore o djelovanju snajperista tokom svojih kazivanja pokazali veličinu ljudskosti, koja znači da nemaju želju za osvetom, mržnju, da nisu opsjednuti onim što im se dogodilo.

“Faruk Šabanović, Stana i Samir Čišić su za mene pravi junaci, ljudi izvanrednog digniteta, mudrosti i manifestacija snage Života, pisano velikim početnim slovom. Divim se mudrosti Faruka, Stane i Samira, koji ne koriste kao alibi status žrtve, oni se bore sa životom, idu naprijed… izvanredno su se ostvarili kroz poratne godine”, istakao je Zupanič.

Reakcije iz Republike Srpske i Srbije nazvao je medijsko-političkim cunamijem, spomenuvši reakciju tadašnje premijerke entiteta Republika Srpska, sada članice Predsjedništva BiH, Željke Cvijanović i gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubiše Ćosića koji je podnio krivičnu prijavu protiv Zupaniča.

“U sebi sam miran jer znam da smo otvorili jednu istinitu priču. Na žalost je stravična i gotovo nevjerovatna, ali kada trojica izvora iz različitih država, koji se međusobno ne znaju javno svjedoče o fragmentima istog fenomena, onda to više nije fikcija ma koliko god to nekome ne odgovara ili smeta u njegovoj interpretaciji stvarnosti”, rekao je Zupanič.

Na opasku kako je bilo hrabro i prehrabro da čovjek koji nije iz Bosne i Hercegovine objelodani u filmskoj priči morbidnost snajperskog iživljavanja, reditelj odgovara da smo svi najprije ljudi, a tek onda sve drugo.

“Postoji temeljna, univerzalna razina na kojoj smo svi odgovorni jedan za drugog bez obzira na etnički, vjerski, rasni ili bilo koji drugi identitetski moment. To je moj stav. Ako od priče koju nisam tražio i koja je sama došla do mene ne bih napravio film izdao bih najprije sebe kao filmskog stvaraoca. A pošto nisam imao hrabrosti da izdam sebe morao sam snimiti taj film”, komentirao je rediteljske razloge snimanja filma.

Govorio je i o sudskom procesuiranju, odnosno istrazi koju je nakon prikazivanja filma, pokrenulo Tužilaštvo BiH u vezi sa snajperskim turistima u Sarajevu, ocijenivši kako je takva istraga jako složena i delikatna. Smatra da bi bilo jako značajno kada bi istraga otvorila za javnost arhivu Ministarstva obrane BiH u vezi svjedočenja Edina Subašića, te kako je to najmanje što očekuje.

Srebrenica i Sarajevo su stvarne rane u svima nama

Projekcije i razgovori sa publikom se nastavljaju u Sloveniji i reditelj kaže da je još uvijek u tom filmu, ne može gledati na njega sa distance. A kada bi bio to film nekog drugog autora, rekao bi da je to jedna mala ali značajna sonda koja donosi nova saznanja o fenomenologiji ljudskog zla.

Važno mu je, kako je u razgovoru sa publikom u Sežani rekao, da je njegov film “prošao” test sarajevske publike, onih koji su doživjeli Sarajevo Safari .

“Nije namjera filma da skandalizira, sarajevska publika ga je prihvatila kroz vlastito iskustvo, bila je potresena, sa osjećajem poniženosti zbog saznanja da su bili izloženi nišanu obijesnih, bogatih stranaca. Film je prikazan na otvorenom na Kovačima, u posebnom ambijentalnom prostoru, u okruženju velikog groblja gdje su pokopane brojne žrtve iz ratnih ‘90-ih godina”, pojasnio je slovenskim gledaocima atmosferu sarajevske primjere filma.

Zupaničeva dokumentaristička filmografija se od samog početka bavi različitim manifestacijama sistemskog nasilja nad ljudima. Tako je već pred raspad Jugoslavije snimio film o informbirovcima na Golom otoku, pa onda u prvoj godini rata film o zbivanjima u Bosni i Hercegovini, film o pjesniku i disidentu Edvardu Kocbeku, film o djeci čiji roditelji su bili ubijeni 1945. godine kad je komunistička partija preuzela vlast…

Na opasku da ima empatiju za Bosnu i Sarajevo, odgovorio je kako njegova filmografija iskazuje empatiju prema svim ljudima.

“Rođen sam 1961. godine i prostore nekadašnje Jugoslavije još uvijek osjećam kao svoju širu domovinu ili uspomenu na nekadašnju zajedničku domovinu. Nisam nostalgičan i ne patim za bivšom državom jer je bila očigledno od samog početka i dalje osuđena na propast, ali mi je žao da je do njezinog raspada došlo na tako bolan i tako krvav način.

Sva Bosna i Hercegovina, a naročito Srebrenica i Sarajevo su ne samo simboličke već i stvarne rane u svima nama koji znamo da Jugoslavija nije bila samo komunizam i Goli otok. Bilo je tu i jedno veliko zajedništvo, jedno veliko bogatstvo svih tih različitosti. Bosna i Hercegovina i naročito Sarajevo su za mene uvijek bile središnje tačke tog zajedništva. A na žalost su i prije svega političke elite te različitosti pretvorile u uzrok tragedije koja se zbila i koja na neki način još uvijek nije završena”, rekao je na kraju razgovora Miran Zupanič, univerzitetski profesor u Ljubljani, scenarista i filmski reditelj.

Nakon svjetske premijere u Sarajevu na petom izdanju AJB DOC Film Festivala u septembru prošle godine, Sarajevo Safari je u istom mjesecu na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma Maribor dobio nagradu DOKUDOC za najbolji cjelovečernji dokumentarni film.